Povodom XVIII „Vidakovićevih dana kulture“ u Rudom, Javna ustanova Centar za kulturno – prosvjetnu djelatnost „Prosvjeta“ Rudo i Srpsko kulturno – prosvjetno društvo „Prosvjeta“ Rudo u pomen pjesniku Milošu Vidakoviću raspisali su šesti međunarodni pjesnički konkurs na kojem je učestvovalo 307 pjesnika iz ( Makedonije, Mađarske, Australije, Kanade, Srbije, Crne Gore itd). Žiri u sastavu prof. Rade Lalović iz Foče, književnik Ljiljana Bralović iz Gornjeg Milanovca i književnik Zoran Nedeljković iz Požege izabrali su jednoglasno tri najbolje pjesme.
- PRVO MJESTO
URAMLJENA
Šifra autora: “Čaršija”
Kada bih je golu dremljivu
Uramio jabukama zlaćanim sočnim
Na travi
Potokom umio maslačkom zasuo
Suncem ljubio dahom sušio
Na nju bi bumbari i bubamare
Slavuji pčele i mravi
Na nju bi hrčak i jelenak
Dva tri leptira i vilin konjic
Na nju bi frule i behari
Vetrovi gromki šumski požari
Na nju bi čobani na nju bi svici
Na nju bi drumski razbojnici
Na nju bi svi na juriš skupa
Kao moj pogled vlažan i sam
Dok ona se gipko nehajno prosto
Propinje na vrhove prstiju
Otkida ledenicu sa strehe
Zajapurena i rumena
Da je nestvarna dotakne usnom napuklom
Zavuče mi je pod dzemper u nedra
Zacakli okom
Zazvoni smehom
I utekne
Vladimir Dulanović Toki
Rođen u Novoj Varoši 1. oktobra 1965.
Živi u rodnom gradu i radi u gradskoj biblioteci.
Objavio dve zbirke poezije: Pretežno ljubavne, 2001 i Kada sve ovo jednom prođe, 2015.
Piše pesme i priče.
Glumi i režira u lokalnom teatru.
- DRUGO MJESTO
ČEŽNJA
Šifra autora: Gospode, čiji su svatovi
Gde li će noćas pristati snolađa,
dunje mirisne da l` ćemo biti
i jastuk dosanak da l` će nas miti,
dok zora ranka danak porađa?
Krevet se prazan već meškolji,
povečerje svira bukinski rit,
u noti vetra mu poljupca nit,
još srce samo stihom grgolji.
Na ljuljku ću sanja poslušno leći,
za miris tvog pazuha lahore molim
pokriven samo mrakom golim,
pred buđenje, topla, možeš li me doseći?
Ili ću, mesto stihopera, na dlan zov…
Prhnuće poljem ptica petokrila
Da nađe đurđevak gde si se umila,
Onda neka uzdasi, budu nam krov.
Želimir Ristić
Rođen u Vukovaru 1955.godine. Poeziju piše od ranih mladalačkih dana.
Objavio je četiri knjige pesama i više zbornika radova pesnika.
Piše tekstove za estradu. Član je nekoliko saveza književnika.
Živi i radi u Platičevu.
- TREĆE MJESTO
On me voli ćirilicom
Šifra autora: Ljubav kao molitva
Ko to veze zlatovezom? Svako slovo svoj raj traži,
„O, Anđele”… Dragi piše – ćirilicom čežnju blaži!
Čije ruke v’jenac pletu, sunčev sjaj na dlanu nose?
„Najljepša si na svijetu!”Miluje mi zlatne kose.
Svaka riječ uzdah plodi, mjesečari u svom sjaju.
Romantični razvigori k’o dragulji svjetlucaju.
Ko šapuće tako nježno? „Da te volim reć’u svima,
zlatnim ljubljem – zlatovezom, ljubiću te dok nas ima!”
Čije zjene tako čedne moje misli pronalaze?
To mog dragog oči čarne cjeluju me u obraze!
K’o ljubavne baca čini, sonet kiti zlatnim sjajem,
svjetlost krade mjesečini, ćirilicu kiti majem?!
Dragi srce otvorio, od izvora pa do ušća.
Krvlju svojom, zagrijanom – pismo stiglo do svanuća.
Zapisao zlatovezom.Svako slovo svoj raj traži,
„Čežnjo moja!”… Dragi piše -ćirilicom dušu blaži.
Zdravka Babić
Rođena 09.12.1968. godine u Bileći. Piše poeziju, recenzije, prikaze knjiga. Zastupljena je u zbornicima, časopisima za književnost i kulturu. Objavila je nekoliko knjiga poezije:
Razglednice iz Bileće (2014), Mjesec je vajao ženu (2015),
Drugo izdanje Mjesec je vajao ženu( 2016)
On me voli cirilicom (2017).
Od nedavno saradnik SPKD PROSVJETA – BILEĆA i saradnik časopisa „NOVA ZORA“.
U pripremi knjiga duhovne poezije.
