Da bi se od zaborava otrgnulo djelo mladog i rano preminulog pjesnika i kritičara, pripadnika jedne generacije mladih čija su stvaralačka i idejna stremljenja svedena na djelovanja mladobosanske organizacije ili pokreta, i približilo ljubiteljima pisane riječi i stiha, sinoć je SCB „Prosvjeta“ Foča organizovala promociju zbornika sa naučnog skupa „Miloš Vidaković- Carski soneti mladobosanske književnosti, kao odraz društvenih prilika pred Veliki rat“.
Ovo djelo otkriva nove detalje i činjenice o jednom vremenu i društvenim prilikama pred Veliki rat u BiH i generaciji istovremeno revolucionara i pjesnika i njihovom značaju u političkoj i kulturnoj sferi.
Pokretači naučnog skupa i organizatori „Dana sjećanja na Miloša Vidakovića“ koji se već 18 godina održavaju u Rudom, su Predrag Ostojić, Dragan Paponjak i Radomir Jagodić. Oni su i glavni „krivci“ što se jedan nepravedno zaboravljen i skrajnut pjesnik, ponovo vraća među čitalačku publiku, kako bi se nešto više otkrilo i saznalo o mladiću koji je ponikao iz tog kraja, savremeniku i prijatelju Iva Andrića, kao i o veličini mladosti jedne epohe, čije je stvaralaštvo pa i život prekinut najstrašnijim ratom u istoriji čovječanstva.
Istoričar i književnik, Predrag Ostojić kaže da je kruna sveukupnog rada težnja da se govori o jednoj generaciji mladih, o njihovom zanosu, poletu, stvaralaštvu, književnim stremljenjima koja su zanemarena, a prepoznatljivoj isključivo po Sarajevskom atentatu.
„Mi smo došli na ideju da organizujemo naučni skup čime bismo napravili krunu tog svega. Naravno, trebaće još takvih vrsta skupova koji će govoriti i o toj širini i o mnogim mladim ljudima koji su zapostavljeni, normalno sa centralnom ličnošću Miloša Vidakovića. Ovo je prvi Zbornik o njemu, a imali smo čast da ugostimo eminente stručnjake i mlade ljude sa Filološkog fakulteta u Beogradu“, kaže književnik Predrag Ostojić.
Teško je utvrditi šta je sve doprinijelo da tragični mladić, intelektualac, jedan od najautoritativnijih i najsenzibilnijih pjesnika naraštaja Mlada Bosna, bude gotovo zaboravljen i nedovoljno priznat. Kada se govori o njegovoj poeziji ona još uvijek nije dovoljno proučena, još nije određena ona vrijednost koja toj poeziji pripada, kaže književnik Dragan Paponjak. Raduje činjenica što u poslednje vrijeme ima sve više interesovanja za to poetsko stvaralaštvo, naročito od strane mladih koji rade i doktorske disertacije na ovu temu.
„Kako je Andrić, njegov drug rekao, Vidaković je jedan od onih pjesnika koje Bogovi rode, a koji umru mladi. On je jedan od onih pjesnika koji je zaslužio veću pažnju i književna kritika još uvijek nije dovoljno utvrdila domete književnog stvaralaštva Miloša Vidakovića. On se oslanja na epsku pjesmu, uzimajući iz nje taj esencijalni tren, odnosnu tu moralnu dimenziju koju je epska pjesma pjesma uzvisila u nadvrijeme i smješta ga u sadašnjost. Ta poezija „Carskih soneta“ predstavlja jednu sintezu tragičnog života i sna o harmoniji i ljepoti“, kaže književnik Dragan Paponjak.
Cijela jedna plejada bosanskohercegovačkih pjesnika naslanjala se na Miloša Vidakovića. Ni izuzetno težak život, siromaštvo, vrijeme provedeno u tamnicama, a ni teška bolest od koje umire u dvadest četvrtoj godini, nisu bili prepreka da za sobom ostavi bisere poezije.
Većina pripadnika Mlade Bosne nastradala je i usmrćena na raznim stratištima i austougarskim kazamatima. Veliki rat bio je koban za još velikih pjesnika. Umiru Milutin Bojić, Velimir Rajić, Vladoslav Petković Dis koji su zauzeli vidno mjesto u istoriji srpske književnosti. Miloš Vidaković u novije vrijeme stiče zasluženo poštovanje i pozitivne kritike o svojoj vrijednoj sačuvanoj umjetničkoj zaostavštini.
Promocija zbornika sa naučnog skupa „Miloš Vidaković- Carski soneti mladobosanske književnosti, kao odraz društvenih prilika pred Veliki rat“ organizovana je u okviru Majskih dana kulture u Foči.
O zborniku i djelu Miloša Vidakovića govorili su urednik istoričar prof. Predrag Ostojić, književnik prof. Dragan Paponjak, a stihove je kazivao slikar Radomir Rašo Jagodić.
